Na put ćeš poći i vidjet luke,
nekom ćeš drugom pružiti ruke,
a nikog neće bit kraj tvog dvora,
samo ta pusta tišina mora.
(Jakša Fiamengo: Tišina mora)
Prije dva desetljeća – 2005. – utemeljena je regata pod nazivom Zadarska koka. Zanimljiva je priča o ideji, o oživotvorenju ideje o tomu kako u Zadru organizirati i provesti prvu regatu, te kako udariti čvrsti temelj za dugovječnost Zadarske koke.
- Tijekom prve polovice 2005. godine klubu se obratio gospodin Ivo Dunatov iz Turističke zajednice Zadarske županije. Iznio nam je već razrađenu ideju o višednevnom festivalu ZaDarMore čiji bi sastavni dio bila i jedna jedriličarska manifestacija. Naravno, turistička sezona time bi se produžila, a istodobno bi jedrenje kao aktivnost na moru, bilo sportska, bilo rekreativna, postalo bliže svim građanima. Regata promiče jedrenje, vraća nas moru… Klub je zdušno ideju prihvatio i počeo pripreme za organizaciju i provedbu – govori Tomislav Bašić, čovjek koji je, uz ostalo, u nadasve dugoj i uspješnoj jedriličarskoj karijeri s Petrom Cupaćem u klasi 470 nastupio na Olimpijadi u Ateni 2004., a tijekom svoga desetljetnoga „življenja jedrenja“ osvajao brojna odličja, nagrade, priznanja… na domaćoj i na međunarodnoj sceni, promicao jedrenje različitim projektima i slično.
JK Uskok tijekom godina prije Zadarske koke bio je uspješan organizator mnogih regata, domaćih i međunarodnih, te prvenstava i drugih događanja. Postojao je tim, infrastruktura je veoma dobra, ali bilo je i dosta zahtjevnih poslova za pripremu i provedbu velike regate.
- Kad se netko rodi, valja mu nadjeti ime. Oko regate bilo je dosta razgovora i dogovora, ali oko imena je bilo malo i neizvjesnosti i dosta nagađanja, te ovako, te onako. Vremena nismo imali previše i onda se u jednom trenu gospodin Dunatov dosjetio – u Zadar je svojedobno uplovio brod tipa chocha (čitaj: koka, kratkosilazni akcent na prvom slogu, pr. a.), a prikaz broda postoji i na škrinji sv. Šimuna što ju je izradio Franjo iz Milana, te na jednom poliptihu u Nacionalnoj galeriji u Londonu. Složio sam se s prijedlogom i tako je regata „krštena“ imenom koji je nosila tijekom svih ovih godina, a nosit će i dalje.
- Jedrenjak tipa chocha pojavio se na Sjevernom moru u 11. stoljeću, potom su brodograditelji uvodili inovacije, podizali nadgrađe nad krmom i prilagođavali tadašnjim potrebama i uvjetima. Koka je na Mediteranu zabilježena u 13. stoljeću, a u Jadransko je more uplovljavala i njiime plovila u 14. i u 15. stoljeću. Stanoviti brodovlasnik Spinarić bio je u posjedu jedne koke za koju je zapisano da je u Zadar uplovila 22. prosinca 1398. U JK-u Uskok u posebnoj je vitrini replika jedrenjaka tipa Chocha što ju je izradio Šime Dunatov 2011. *
Dakle, regata je tu, ime je tu, sve je tu, ali – termin!?
- Ha, malo jest bilo nategnuto. Postoje mnoge regate na Jadranu, imaju ustaljene termine i tražili smo optimalni trenutak. Moja je ideja bila da Zadarsku koku održimo u razdoblju poslije Mrduje i Viške regate. Pretegli su praktični razlozi jer brojni sudionici iz Sjeverne Dalmacije ili s Kvarnera budu na Mrduji, pa na Viškoj regati i na povratku će stati u Zadar, malo se odmoriti i sudjelovati, pa doma!
Tako je i bilo. Regata je izvrsno organizirana i provedena i kao takva odmah je postala nezaobilazan trajni događaj mnogim jedriličarkama i jedriličarima. Na prvoj regati bilo je 36 jedrilica, tiskana je (hrvatski i engleski jezik) posebna brošura na osam stranica. Naslovnica je bila i plakat, na drugoj stranici istaknut je „Zlatni niz zadarskoga jedrenja“, na trećoj je bio sadržaj pod nazivom „Zadar – grad mora“, na četvrtoj i petoj bila su regatna pravila, na šestoj program događanja, na sedmoj nautička karta i na osmoj zračni panoramski snimak Zadra.
- Jedrilo se od startne crte ispred Rive do Puntamike prema Ošljaku, ponovno do Rive, potom do Punte Bajlo i cilj je bio pred Rivom. Ukupno 12 nautičkih milja. Bile su osigurane brojne nagrade, a regata je bila u kategoriji C po međunarodnim pravilima ISAF 2001 – 2004 RP.
Na drugoj regati bile su 64 posade, na trećoj 73, na četvrtoj 80… a 2024. bilo je prijavljeno 118 posada.
- Stjecajem okolnosti iz Zadra sam otišao nedugo nakon prve Zadarske koke, na kojoj sam i sudjelovao kao natjecatelj. Karijera me vodila po Hrvatskoj i po svijetu i Koku sam pratio posredno. Sad sam, evo, ponovno ovdje.
Jednom jedriličar, zauvijek jedriličar! Tomislav Bašić bio je nedavno u Trstu na SP za klasu Melges, jedrio je u biogradskoj posadi Panjić.
- Luka Šangulin je kormilar. Na natjecanju su bila 73 broda, šest dana bio je veoma jaki vjetar i bilo je dobro. Bili smo 14., ali valja istaknuti da smo uz Amerikance dali najviše posada plasiranih među 20. Na prvenstvu su osim mene, a da su povezani s Uskokom, bili i Enia Ninčević Dujmović, te Marija Anđela De Micheli Vitturi.
Nakon obiteljskoga povratka u Zadar, te u Uskok, u klub u kojemu je strasno prigrlio jedrenje, Tomislav je Bašić osmišljavao dopune programa čija je svrha približavanje jedrenja svim naraštajima, organizacija škola jedrenja i slično.
- Već su studenti lani bili jedrili, pa je program dobio nove sadržaje i okupio brojne ljude različite dobi. Sad možemo reći da imamo šezdesetak novih jedriličarki i jedriličara i svi će oni u bliskoj i daljoj budućnosti ostati uz jedrenje. Dobro su zagrizli. Projekt je zaživio, a posebno je bitno istaknuti da je Uskok omogućio jedrenje i onima koji jedrilicu nemaju. Svi su dobrodošli!
Sigurno će i na Zadarskoj koki biti onih koji će prvi put jedriti na službenoj regati. Nek’ im bogovi svih vjetrova budu pri ruci!
Za sve zainteresirane, pojedinosti o Zadarskoj koki 2025. nalaze se ovdje.
Tekst: Bernard Paleka
Foto: JK Uskok
